EU očekuje polovičan uspjeh u smanjenju emisije CO2
20.01.2014. 15:22
Napori Europske unije usmjereni na smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom u energetskom sektoru daće samo polovične rezultate jer će štetna emisija biti smanjena samo za polovicu potrebne količine da bi se globalno zagrijavanje do 2050. godine ograničilo na dva stepena Celzija.
Kako
bi do sredine
stoljeća smanjila emisiju ugljičnog dioksida (CO2) za 80-95 % u uporedbi
s nivoom iz 1990. godine i tako izbjegla katastrofalne klimatske
promjene,
Europa, slažu se znanstvenici i lideri EU, mora štediti energiju i
proizvoditi što više "zelene" energije. Međutim, prema izvještaju
Europske komisije "Trendovi do 2050.", EU je na putu da do 2030.
smanji štetnu emisiju za trećinu i za 44% do 2050. godine.
Procjene iz izvještaja
zasnovane su na važećim shemama za smanjenje emisije CO2 i isključuju nove
energetske i klimatske politike za razdoblje nakon 2020. godine.
Izvještaj je naglasio
potrebu da EU postavi nove ciljeve u borbi za smanjenje štetne emisije za 2030.
na što ukazuju i pristalice "čiste" energije.
"S obzirom na
očekivanje da energetski sektor EU i dalje ispušta u atmosferu gotovo 400
miliona tona CO2 godišnje do 2050. i da je EU u još goroj situaciji kada je
riječ o energetskog sigurnosti, ambiciozni klimatski i energetski ciljevi,
uključujući u proizvodnju obnovljive energije, potrebniji su nego ikad" ,
smatra zamjenik direktoraa Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA) Justin
Wilkes.
Vilks je istakao da bez
ambicioznih ciljeva energetska sigurnost i energetika s nultom emisijom CO2
neće biti mogući.
Borci za zaštitu okoliša
kažu da smanjenje plinova koji izazivaju efekte staklenika za 40 posto do
2030., o kome će se Europa, kako se čini, dogovoriti, predstavlja put ka
smanjenju te emisije za 80% do sredine 21. stoljeća.
Međuvladin panel o
klimatskim promjenama UN ocijenio je da bi takvo smanjenje bilo u skladu s
ciljanim smanjenjem koncentracije CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milion.
Ipak, time bi šanse planete da zadrži rast globalne temperature na ispod dva
stepena Celzija bile tek pola - pola, smatraju u Međunarodnoj agenciji za
energiju.
U prethodnom izvještaju iz
2009., prije nego što je EU objavila ciljeve do 2020., projektirano je
smanjenje štetne emisije za 20% do 2030.
U novom izvještaju Komisije
zasnovanom na očekivanjima da se u EU djeluje uobičajenim tempom prognozira se
da će do 2050. godine plin, vjetar i nuklearna energija pokrivati po četvrtinu europske ponude energije.
I na polju učinkovitosti
potrošnje očekuju se znatni rezultati.
"Iako će osjetan
ekonomski rast učiniti da ekonomija EU 2050. godine bude za 78 posto veća nego
2010., ukupna potrošnja energije će opasti za 8 posto", prognozira se u
novom dokumentu.
Međutim, borci za zdraviju
i čistiju prirodnu sredinu smatraju da to nije dovoljno.
"Trend pokazuje da je
besmislica računati samo na uobičajeni tempo poslovanja u EU i ističe potrebu
za sveobuhvatnom dugoročnom politikom za razdoblje do 2050. godine", rekao
je za EurActiv.com Adrian Joyce, generalni sekretar Europskog saveza firmi za
energetsku učinkovitost u zgradama (EuroACE).
On je istakao i da u
uvjetima sadašnje poslovne klime treba uložiti veće napore u unapređenje
energetske učinkovitosti.
U izvještaju se navodi i
da će na cijene goriva na dugi rok djelovati snažan rast eksploatacije plina iz
škriljaca i istraživanja rezervi nekonvencionalnog goriva, pri čemu će cijene
plina ostati izvan trenda rasta koji će se bilježiti kod nafte .
Poslije 2035. "ograničena
ponuda autohtonog fosilnog goriva zbog pražnjenja domaćih rezervi, kao i
limitiran dodatni uvoz biomase, za posljedicu će imati ponovni rast neto uvoza
energenata" navodi se u izvještaju i dodaje da se to na prvom mjestu
odnosi na prirodni plin.
