Smanjenje C02

EU očekuje polovičan uspjeh u smanjenju emisije CO2

20.01.2014. 15:22

Napori Europske unije usmjereni na smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom u energetskom sektoru daće samo polovične rezultate jer će štetna emisija biti smanjena samo za polovicu potrebne količine da bi se globalno zagrijavanje do 2050. godine ograničilo na dva stepena Celzija.

Kako bi do sredine stoljeća smanjila emisiju ugljičnog dioksida (CO2) za 80-95 % u uporedbi s nivoom iz 1990. godine i tako izbjegla katastrofalne klimatske promjene, Europa, slažu se znanstvenici i lideri EU, mora štediti energiju i proizvoditi što više "zelene" energije. Međutim, prema izvještaju Europske komisije "Trendovi do 2050.", EU je na putu da do 2030. smanji štetnu emisiju za trećinu i za 44% do 2050. godine.

Procjene iz izvještaja zasnovane su na važećim shemama za smanjenje emisije CO2 i isključuju nove energetske i klimatske politike za razdoblje nakon 2020. godine.

Izvještaj je naglasio potrebu da EU postavi nove ciljeve u borbi za smanjenje štetne emisije za 2030. na što ukazuju i pristalice "čiste" energije.

"S obzirom na očekivanje da energetski sektor EU i dalje ispušta u atmosferu gotovo 400 miliona tona CO2 godišnje do 2050. i da je EU u još goroj situaciji kada je riječ o energetskog sigurnosti, ambiciozni klimatski i energetski ciljevi, uključujući u proizvodnju obnovljive energije, potrebniji su nego ikad" , smatra zamjenik direktoraa Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA) Justin Wilkes.

Vilks je istakao da bez ambicioznih ciljeva energetska sigurnost i energetika s nultom emisijom CO2 neće biti mogući.

Borci za zaštitu okoliša kažu da smanjenje plinova koji izazivaju efekte staklenika za 40 posto do 2030., o kome će se Europa, kako se čini, dogovoriti, predstavlja put ka smanjenju te emisije za 80% do sredine 21. stoljeća.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama UN ocijenio je da bi takvo smanjenje bilo u skladu s ciljanim smanjenjem koncentracije CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milion. Ipak, time bi šanse planete da zadrži rast globalne temperature na ispod dva stepena Celzija bile tek pola - pola, smatraju u Međunarodnoj agenciji za energiju.

U prethodnom izvještaju iz 2009., prije nego što je EU objavila ciljeve do 2020., projektirano je smanjenje štetne emisije za 20% do 2030.

U novom izvještaju Komisije zasnovanom na očekivanjima da se u EU djeluje uobičajenim tempom prognozira se da će do 2050. godine plin, vjetar i nuklearna energija pokrivati ​​po četvrtinu europske ponude energije.

I na polju učinkovitosti potrošnje očekuju se znatni rezultati.

"Iako će osjetan ekonomski rast učiniti da ekonomija EU 2050. godine bude za 78 posto veća nego 2010., ukupna potrošnja energije će opasti za 8 posto", prognozira se u novom dokumentu.

Međutim, borci za zdraviju i čistiju prirodnu sredinu smatraju da to nije dovoljno.

"Trend pokazuje da je besmislica računati samo na uobičajeni tempo poslovanja u EU i ističe potrebu za sveobuhvatnom dugoročnom politikom za razdoblje do 2050. godine", rekao je za EurActiv.com Adrian Joyce, generalni sekretar Europskog saveza firmi za energetsku učinkovitost u zgradama (EuroACE).

On je istakao i da u uvjetima sadašnje poslovne klime treba uložiti veće napore u unapređenje energetske učinkovitosti.

U izvještaju se navodi i da će na cijene goriva na dugi rok djelovati snažan rast eksploatacije plina iz škriljaca i istraživanja rezervi nekonvencionalnog goriva, pri čemu će cijene plina ostati izvan trenda rasta koji će se bilježiti kod nafte .

Poslije 2035. "ograničena ponuda autohtonog fosilnog goriva zbog pražnjenja domaćih rezervi, kao i limitiran dodatni uvoz biomase, za posljedicu će imati ponovni rast neto uvoza energenata" navodi se u izvještaju i dodaje da se to na prvom mjestu odnosi na prirodni plin.